Predsjednik Republike Ivo Josipović primio je jučer predstavnike Hrvatskog novinarskog društva i nevladinih udruga, potpisnika Apela za uspostavu vjerodostojnosti javne funkcije HRT-a, koji su ga informirali o zahtjevima sadržanim u Apelu, a čiji cilj je uspostavljanje kvalitetnog upravljanja i programskog vođenja javnom televizijom.
Predsjednik Josipović istaknuo je kako podržava raspravu o funkcioniranju HRT-a i ostvarivanje javnog interesa u programu HRT-a. Transparentnije i odgovornije financijsko poslovanje javnog televizijskog servisa kao i programska i uređivačka neovisnost ključni su za ispunjavanje javne funkcije Hrvatske televizije, naglasio je predsjednik Josipović.
Sugovornici su se složili kako je nužno potaknuti produkciju informativnog, dramskog, znanstvenog, dokumentarnog, kulturnog programa, te programa namijenjenih nacionalnim manjinama i svim društvenim grupama koje sačinjavaju pretplatnike javnog servisa.
U izaslanstvo su bili ZdenkoDuka, predsjednik HND-a,  Nadežda Čačinović, predsjednica Hrvatskog PEN Centra, Vesna Teršelić, voditeljica Documente, Sanja Sarnavka, predsjednica Upravnog odbora Kuće ljudskih prava, te Elizabeta Gojan, predsjednica ogranka HND na HTV-u.

preuzeto s

http://www.predsjednik.hr/31012014

Ciljevi Radne skupine:

1) Promocija standarda i mehanizama ljudskih prava koji se odnose na rad branitelji ljudskih prava
- promicanje postojećih standarda (Preporuke Odbora ministara, Deklaracije UN o BLJP, smjernice EU), kao i primjera dobre prakse;
- poboljšanje postojećih mehanizama za obranu branitelja ljudskih prava (VE HR povjerenik, ECRI, Specijalni izvjestitelj UN-a, OESS focal point, itd.);
- razvoj novih standarda u vezi s aktivnostima za obranu ljudskih prava;
2) Promicanje važnosti djelovanja u obrani ljudskih prava, poboljšanje javnog imidža obrane ljudskih prava
Grupa namjerava podržati rad INGO konferencije i Odbora za ljudska prava na ovom području zajedno s:
- državama članicama Vijeća Europe;
- tijelima Vijeća Europe;
- drugim europskim i međunarodnim nevladinim organizacijama i institucijama koje rade u ovom području.
3) Reakcija na slučajeve pritiska usmjerenog na branitelje ljudskih prava
- pripremljene za Povjerenstva i Konferenciju.
4) Promocija koordinacije i podrške raznim udrugama za branitelje ljudska prava i njihov rad
Radna skupina je otvorena za čanove INGO konferencije, koji su spremni za rad na ovu temu. Radna skupina također može raditi sa stručnjacima drugih nevladinih organizacija.
Koordinatori radne skupine:
Andrey Yurov, International Youth Human Rights Movement, ravnatelj za razvoj u Moscow Helsinki grupi,  pro@hrworld.ru
Gérard Greneron, CESP, zamjenik predsjedatelja Odbora za ljudska prava INGO konferencije secretaire.general.cesp@ cesp.eu.
Tajnik:
Dmitri Makarov, International Youth Human Rights Movement, dmitri.makarov @ yhrm.org

Članice:

- European Action for the Disabled  (AEH)

- International Youth Human Rights Movement

- Human Rights House Network

- European Council of Police Trade Unions

Promatrači:

- International Federation of Associations of Elderly People

- Doctors of the World

- ATD Fourth World

- European Federation of Centres of Research and Information on Sectarianism

- EUROCEF

- European Ombudsman Institute

Osuda Alesa Bialitskog pokazuje koliko su u Bjelorusiji ozbiljno ugrožena prava na udruživanje i izražavanje. Članovi i partenri  Human Rights House Network pozivajuvlasti Bjelorusije da odmah puste na slobodu i odbace sve optužbe protiv borca za ljudska prava Alesa Bialiatskog, te da osiguraju nesmetano provođenje aktivnosti organizacija za ljudska prava, kao i drugih organizacija civilnog društva.

U nastavku se nalazi Poziv u cjelosti.

Ales Bialiatski-Poziv podrške

Trening se sastoji od tri obrazovne cjeline kroz koje će osim teorijskog uvoda, sudionici treninga aktivno sudjelovati u svim fazama pripreme projektne aplikacije za program Europskog instrumenta za demokraciju i ljudska prava (EIDHR, rok prijave 19.03.) i/ili Civil Society Facility Partnership Programmes for Civil Society Organisations (CSOs) čiji je rok za prijavu 13. travanj 2012. godine.

Na linku ispod  možete pronaći teme svake pojedine obrazovne cjeline, pozivno pismo i prijavni obrazac u jednom dokumentu. Pozivamo sve zainteresirane organizacije civilnog društva i pojedince/ke koji su spremni sudjelovati u ciklusu treninga da se prijave najkasnije do 27. siječnja 2012. godine do 10:00 sati na milana.romic@gmail.com za sudjelovanje na treningu ispunjavanjem prijavnog obrasca koji se nalazi u ispod.

link za prijavu na trening

Predstavljanje knjige, održat će se u konferencijskoj dvoran Kuće ljudskih prava, u ponedjeljak, 23. siječnja 2012., u 19 sati, a na promociji će govoriti: Vesna Kesić, prof. dr. sc. Ozren Žunec i urednici knjige.

Iz Predgovora:

Iako je ono što smatramo poviješću uvijek stanovito selektivno historiografsko nasilje, ipak tu povijest možemo dopuniti i dodati joj nova značenja. Najveća opasnost ovako stečene privilegije jest da se loše iskoristi. Iako je naum ponuditi što širu i reprezentativniju sliku ARK-a, završni proizvod nužno u sebi sadrži određenu količinu arbitrarnosti koju ljudi koji su ga stvarali u konkretnom procesu od nekoliko mjeseci nisu mogli izbjeći. Velikim dijelom ta arbitrarnost proizlazi iz nepotpunog i nesređenog arhiva koji nam je na raspolaganju, i činjenice da su ljudi uključeni u realizaciju projekta taj posao obavili potpuno volonterski, uz svoje druge obaveze. Stoga, treba imati na umu da je verzija povijesti koja se ispisuje na stranicama ove knjige samo radna, privremena, tek jedna od mogućih. Svojim je pristupom prije prilog početku dijaloga o onome što od ARK-a ostaje. Ono što se najviše može od nje očekivati jest da učini jedan dio povijesti vidljivim, da ga oživi i pusti pričati i da – povezujući „mrtve“ papire i „živa“ sjećanja – ukaže na promjenu, ali i na kontinuitet.

Prenosimo u cijelosti tekst Apela Hrvatskom saboru i Vladi Republike Hrvatske za uspostavu vjerodostojnosti  javne funkcije HRT-a. Ukoliko želite potpisati apel, molimo Vas da potvrdu pošaljete na e-mail kontakt@kucaljudskihprava.hr. Zahvaljujemo na podršci!

Apel Hrvatskom saboru i Vladi Republike Hrvatske za uspostavu vjerodostojnosti  javne funkcije HRT-a

Obraćamo vam se apelom i zahtjevom za preuzimanjem odgovornosti za budućnost Hrvatske radiotelevizije, najznačajnijeg medijskog servisa, čijem financiranju ključno doprinose građani Republike Hrvatske no čija se reforma iz državnog u javni medij tijekom proteklog desetljeća nažalost pokazala neuspješnom.

HRT danas nije nezavisan ni od političkih niti komercijalnih interesa. Program se sve više rukovodi zaradom, umjesto da je usmjeren na javni interes, što bespovratno urušava kvalitetu i vjerodostojnost. Sudjelovanje struke i civilnog društva u definiranju programskih odrednica svedeno je ispod razine razumljivog i dopustivog minimuma, tako da program ne uspijeva odgovoriti na svoje javne zadaće, na raznolikost interesa i potrebe gledateljstva. Sustav upravljanja HRT-om nije ni transparentan niti djelotvoran u odnosu na programske ciljeve,  financijske i kadrovske potencijale, što za izravnu posljedicu ima nepotrebne troškove, netransparentne poslovne aranžmane u svim segmentima rada te neiskorištenost kompetentnih kadrova i nezadovoljavajući program.

S obzirom da je takvo stanje nastavljeno i nakon donošenja Zakona o HRT-u u prosincu 2010., očito je da njegovo donošenje nije rezultiralo očekivanim učinkom. Na HRT-u se i dalje generira klijentelizam, nekompetentnost i neodgovornost. Posebno je porazno što se model javnog nadzora nad HRT-om putem Programskog vijeća pokazao nedjelotvornim,  kako zbog politički kompromitiranog i neodgovornog načina izbora članova, tako i zbog dominacije partikularnih interesa u načinu njegova djelovanja.

Pokazalo se također iluzornim očekivati da će Uprava uvažavati  perspektivu programskog vodstva i kreativnih zaposlenika/ca  i voditi poslovnu politiku kojom se stvaraju najpovoljniji organizacijski i financijski uvjeti za ostvarenje javnih zadaća HRT-a. Program i reputacija HRT-a su na najnižim mogućim granama, devastiran je ili potpuno ugašen dramski, kulturni, dječji, znanstveno-obrazovni, dokumentarni, regionalni program. Organizacija je pak na rubu jednog nepromišljenog i netransparentnog  „restrukturiranja“ (temeljem plana koji je usvojen bez primjerenog sudjelovanja programskog rukovodstva i bez javne rasprave) što za posljedicu ima bezlične uštede i urušavanje javnih dobara HRT-a, a ne programski i tehnološki razvoj.

Klijentelističko, nekompetentno i neodgovorno upravljanje HRT-om  treba prestati. I to odmah.  Stoga  očekujemo da Odbor za medije Hrvatskog sabora, kao i svi klubovi zastupnika i plenum u najkraćem roku  održe tematsku raspravu o stanju na HRT-u te na razini Sabora donesu konkretne odluke nužne da se zaustavi programska i organizacijska devastacija HRT-a.

Predlažemo da matični Odbor za medije Hrvatskog sabora,  u suradnji s nadležnim tijelom izvršne vlasti – Ministarstvom kulture, hitno provede nadzor nad kvalitetom upravljanja i programskog rukovođenja HRT-om,  utvrdi odgovornosti i sankcije, pokrene nužne smjene vodstva,  suspendira provedbu i pokrene postupak revizije Privremenog ugovora između Vlade RH i HRT-a te naročito Plana restrukturiranja HRT-a.  Stanje na HRT-u i nužne odluke treba što prije  raspraviti na tematskoj sjednici Odbora za medije Hrvatskog sabora otvorenoj za zainteresiranu javnost.

Potrebno je što prije utvrditi sljedeće odgovornosti za upravljanje i programski razvoj HRT-a:
-    odgovornost glavnog urednika HTV-a za pokušaj cenzuriranja priloga (Dnevnik emitiran 18.12.2012.) u  u kojem je urednik javno odgovorio Programskom vijeću HRT-a na kritike vezane uz prilog o Vukovaru (Dnevnik emitiran 20.11.2011.);
-    odgovornost glavnog urednika za nepostojanje aktualne programske orijentacije i sheme za 2012. godinu;
-    odgovornost uprave za drastično urušenu vjerodostojnost HTV-a, uključujući i neadekvatnost programskog rukovodstva na HTV-u;
-    odgovornost članova Programskog vijeća za izostanak odgovornog nadzora nad programom u proteklih godinu dana (izostanak tematskih rasprava, zahtjevi za istragom izvan nadležnosti Vijeća koji  imaju učinak cenzure) i odabir nekompetentne osobe za glavnog urednika HTV-a;
-    odgovornost Uprave, Programskoga vijeća i aktualnog sastava Nadzornog odbora za usvajanje Financijskoga plana za 2012. koji favorizira sportski program HTV-a  i zanemaruje ostale programe HR-a i HTV-a,  što se kosi s temeljnim načelima javnog medijskog servisa  i onemogućuje ostvarenje programskih ciljeva HRT-a;
-    odgovornost Uprave za netransparentnost i slabosti Plana restrukturiranja;
-    odgovornost Uprave za nepostojanje višegodišnje strategije razvoja HRT-a kao javnog servisa;
-    smjernice za izmjenu i dopunu Ugovora Vlade i HRT-a kako bi se utvrdile javne potrebe i to putem konzultacija sa strukom  i zainteresiranom javnošću;
-    smjernice za sastavljanje amandmana na Zakon o HRT-u, a posebno na članak zakona o načinu biranja, zadaćama i mehanizmima sprječavanja sukoba interesa članova Programskog vijeća.

Potrebno je donijeti odluku i dogovoriti proces revizije Zakona o HRT-u s fokusom na problem nedjelotvornosti aktualnog modela upravljanja i javnog nadzora nad HRT-om.   Nužno je precizno, a ne dekorativno, utvrditi  javne obveze HRT-a te iznaći politički i kulturno djelotvorniji model upravljanja kojim bi se učinkovitije spriječilo i sankcioniralo moguće zlouporabe svih upravljačkih funkcija.

Vezano uz nužne promjene zakona i strateških dokumenata koji uređuju djelovanje HRT-a, obavezno se trebaju provesti konzultacije s ključnim akterima i stručnjacima te pribaviti mišljenje Hrvatskog novinarskog društva,  Hrvatskog audiovizualnog centra, Koordinacije za medije Hrvatske udruge producenata i Društva hrvatskih filmskih redatelja, obrazovnih i kulturnih institucija, organizacija za ljudska prava i drugih zainteresiranih  udruga i stručnjaka.

Sukladno svemu navedenom tražimo da se i u Hrvatskom saboru i u njegovim nadležnim odborima žurno pokrene rasprava o svim ovim pitanjima i time i na zakonodavnoj i na izvršnoj razini otvori prostor kako za nužne promjene glede stanja na Hrvatskoj radio- televiziji tako i za rješavanje njezinog budućeg statusa kao ustanove od najvećeg javnog interesa u Republici Hrvatskoj.

U Zagrebu, 16. siječnja 2012.

Potpisnice Apela:

Hrvatsko novinarsko društvo (HND)

Hrvatski P.E.N. centar

Kuća ljudskih prava – BaBe!, Centar za mirovne studije, Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću

Koordinacija za medije Hrvatske udruge producenata i Društva hrvatskih filmskih redatelja

Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje (CESI)

Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek

Centar za građanske inicijative Poreč

DELFIN

Fantastično dobra institucija – FADE IN

Forum za slobodu odgoja

GONG

JEF Hrvatska

Koalicija udruga u zdravstvu

Kurziv – Platforma za pitanja kulture, medija i društva/portal

Kulturpunkt.hr

Mirovna grupa Oaza Beli Manastir

Mreža mladih Hrvatske

Nenad Puhovski, redatelj

Queer Zagreb, Centar za LGBT ravnopravnost

Pravo na grad

Srpski demokratski forum

UDD – Udruga za demokratsko društvo -

Udruga za samozastupanje

Udruga Radio mreža (Radionet)

Udruga za nezavisnu medijsku kulturu

Volonterski centar Zagreb

Volonterski centar Osijek

Zagreb Pride

Zelena akcija

ZaMirNET

Aktivisti su zastupnicima dijelili 112 zahtjeva Platforme 112, čijim ispunjenjem bi Republika Hrvatska postala pravna država, te najavili da će nakon prvih 100 dana rada Hrvatskog sabora izraditi analizu ispunjenih zahtjeva.

Fotografije u visokoj rezoluciji s Markovog trga možete preuzeti na:

http://zelena-akcija.hr/uploads/zelena_akcija/document_translations/000/000/789/akcija112.zip?1324548494

Kontakt:

Sanja Sarnavka, 098/982 4645

* Platformu 112 – za Hrvatsku vladavine prava čine sljedeće organizacije:

B.a.B.e., Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje (CESI), Centar za LGBT ravnopravnost, Centar za mirovne studije (CMS), Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek, Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću, GONG, Kuća ljudskih prava, Pravo na grad, Srpski demokratski forum, Transparency International Hrvatska, Udruga za društvenu afirmaciju osoba s  duševnim smetnjama – Sjaj, Udruga za nezavisnu medijsku kulturu, Udruga za promicanje inkluzije, Udruga za promicanje istih mogućnosti, Udruga roditelja djece s posebnim potrebama “Put u život – PUŽ”, Udruga za samozastupanje, Zbor istraživačkih novinara, Zelena akcija.

„Platformu 112 – za Hrvatsku vladavine prava“ podržavaju sljedeće organizacije:

Amnesty International Hrvatska, Brodsko ekološko društvo, Centar inkluzivne potpore IDEM, Centar za građanske inicijative Poreč, Centar za mir, pravne savjete i psihosocijalnu pomoć Vukovar, Centar za podršku i razvoj civilnog društva DELFIN Pakrac, Eko Pan, Eko-eko Komin, Ekološko turistička udruga Šolte, Eko-Zadar, Forum za slobodu odgoja, Hrvatska udruga gluhoslijepih osoba Dodir, Hrvatska udruga za školovanje pasa vodiča i mobilitet, Hrvatski savez slijepih, Iskorak – Centar za prava seksualnih i rodnih manjina, Koalicija udruga Info zona, Koalicija udruga u zdravstvu, Krka Knin, Kurziv – platforma za pitanja kulture, medija i društva, Lezbijska grupa Kontra, MIRamiDA Centar regionalne razmjene mirovnih iskustava, Mreža mladih Hrvatske, Radio Mreža, Roditelji u akciji, Udruga Delta, Fade In – Fantastično dobra institucija, Savez udruga stanara Hrvatske, Socijalna politika i uključivanje (SPUK), Udruga za pomoć i edukaciju žrtava mobbing, Udruga za pomoć osobama s mentalnom retardacijom Međimurske županije, Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce, Udruga za promicanje ljudskih prava i medijskih sloboda CENZURA PLUS, Udruga za razvoj civilnog društva SMART, Volonterski centar Zagreb, Zelena Istra, Zeleni Osijek, Zeo Nobilis, Ženska soba.

Unatoč protivljenju tadašnjih struktura vlasti podržao je, primjerice, građansku inicijativu „Svarun“, sudjelovao je u raznim akcijama poput kampanje protiv izgradnje nuklearnih elektrana, otporu nasilju nad ženama ili pak javnom zahtjevu za priznavanje prava na prigovor savjesti protiv nošenja oružja. Peticije koje su u tom razdoblju „Svarun“ i druge građanske inicijative iznosile u javnosti bile su skroman nagovještaj demokratskih promjena, te potencijalne uloge civilnog društva u teškim tranzicijskim vremenima.

Nakon uvođenja višestranačke izborne demokracije i velikih stradanja u ratnom razdoblju, uslijedilo je novo razdoblje aktivističke borbe za temeljna načela demokratskog poretka, te za civilno društvo koje će biti prostor slobodan kako od nadzora i represije državnog režima tako i od patronata stranih donatora. U posljednjim godinama tog nacionalističkog jednoumlja, Darko Jurišić bio je jedan od najhrabrijih aktivista civilnog društva. Jedan je od osnivača Pokreta za demokratsku i socijalnu pravdu, organizirao je izrazito posjećene studentske tribine, vodio je udrugu GONG u važnim izborima za Dubrovačko-neretvansku županiju 1998., a u posljednjoj godini svojeg života bio je programski koordinator središnjeg ureda kampanje Glas 99 – Građanske koalicije za slobodne i poštene izbore.

Okupivši 143 organizacije civilnog društva i četiri tematske kampanje (žene, mladi, umirovljenici i zeleni), proizvevši marketinšku kampanju i mobilizirajući spot „Novo vrijeme“, te potaknuvši tisuće građana/ki volontera/ki, kampanja Glas 99 učinila je nešto što je iz današnje perspektive civilnog društva u Hrvatskoj teško zamislivo.

Dosezi represije i okrutnosti bivšeg nacionalističkog režima zorno su iskazane u posljednjoj fazi operativne akcije Kameleon, fazi u kojoj je vojno sigurnosno-obavještajna agencija (tadašnji SIS) protuzakonito nadzirala djelatnosti Hrvatskog Helsinškog odbora za ljudska prava, Instituta otvoreno društvo te kampanje Glas 99. Darko Jurišić bio je jedna od meta djelovanja tadašnjeg SIS-a, pa stoga i danas ostaje sumnja vezana za tragičnu prometnu nesreću u kojoj je Darko 14. prosinca 1999. prerano okončao svoj život. Istrage raznih službenih tijela vezane za operativnu akciju Kameleon nisu uspjele otkloniti naše sumnje.

Ideje, entuzijazam i trud Darka Jurišića bile su ključne za uspjeh kampanje Glas 99, ali i za mnoge druge akcije organizacija civilnog društva.

Upravo danas, na godišnjicu Darkove smrti, svjedoci smo mirne i demokratske tranzicije vlasti u Hrvatskoj. Darku bi zaista bilo važno znati da njegova vizija Hrvatske kao demokratske i slobodne zemlje, uz sve probleme koji ju i dalje prate, nije bila utopija. No ostaje sumnja i nelagodan osjećaj da je itekako moguće da je Darko zato morao platiti i svojim životom.

Sjećajući se Darka zamišljamo što smo sve mogli zajedno učiniti u proteklih dvanaest godina, ali i nastavljamo sanjati što bez njega možemo učiniti u sljedećih dvanaest. Vjerujemo da bi Darko upravo to od nas tražio.

U uspomenu na Darka Jurišića, kao i brojne druge znane i neznane hrabre ljude, još ustrajnije ćemo, kroz Platformu 112 i druge zajedničke akcije organizacija civilnog društva, raditi na uspostavi drugačije Hrvatske - Hrvatske u kojoj je vladavina prava stvarno uporište djelovanja pojedinaca/ki, institucija i političke elite. Budući da nismo podanici spremni na šutnju i trpljenje, već građani i građanke, zahtijevamo politički sustav koji će umjesto kontrole građana osigurati građansku kontrolu nad tijelima javne vlasti, uz preuzimanje političke odgovornosti dužnosnika i društvenu odgovornost medija lišenih utjecaja politike i oglašivača. Vjerujemo da bi Darko htio da u borbi za ostvarenje tih zahtjeva budemo ustrajni.

Za Documentu,
Vesna Teršelič, voditeljica

Županijski sud u Zagrebu je 4. listopada 2011. po drugi je put izdao nalog za psihijatrijsko vještačenje Tončija Majića, predsjednika Dalmatinskog komiteta za ljudska prava. U travnju je prvi put izdan ovakav zahtjev, temeljen na čl. 76 Kaznenog Zakona (Obavezno liječenje od ovisnosti), čime se posve neopravdano inputiralo da je gospodin Majić alkoholičar i narkoman. Sada je Županijski sud bez ikakvog objašnjenja odustao od ovakvog zahtjeva i opredijelio se za čl. 75 Kaznenog zakona (Obavezno psihijatrijsko liječenje).

Da podsjetimo, u znak protesta Majić je u listopadu prošle godine poslao poderanu hrvatsku zastavu predsjedniku Republike Ivi Josipoviću u znak protesta što hrvatsko pravosuđe 30 godina nije riješilo njegovu odštetnu parnicu zbog prometne nesreće iz 1980. godine nakon koje više nije bio u mogućnosti raditi kao novinar. U veljači ove godine poderanu zastavu poslao je i glavnom državnom odvjetniku Mladenu Bajiću. Potom je Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu pokrenulo kazneni postupak protiv Majića jer zakon kaže da će biti kažnjen s tri mjeseca do tri godine zatvora „tko javno izvrgne ruglu, preziru ili grubom omalovažavanju RH, njezinu zastavu, grb ili himnu, hrvatski narod ili etničke i nacionalne zajednice ili manjine koje žive u Republici Hrvatskoj“. Umjesto okončanja postupka za naknadu štete i pohvale za dosadašnje inzistiranje na učinkovitijem radu pravosuđa, sud je odvratio zahtjevom za vještačenjem te mu, uz uskraćivanje prava na pravični pravovremeni postupak u odštetnoj parnici, još i zalijepio optužbu za neuračunljivost.

Smatramo da Tonči Majić zaslužuje svako poštovanje i zaštitu zbog hrabrog progovaranja i aktivnog suprotstavljanja kršenjima ljudskih prava u Splitu tijekom devedesetih godina i dugogodišnjeg istraživanja ratnih zločina nad civilima i ratnim zarobljenicima u Vojnom istražnom centru u Lori te zalaganja da se ti zločini procesuiraju.

Kuća ljudskih prava smatra kako je ovakvo ponašanje nadležnih institucija prema aktivistima i boracima za ljudska prava nedopustivo jer predstavlja ozbiljno narušavanje njihovih prava. Kuća ljudskih prava stoga, umjesto prigodnog priopćenja i čestitke povodom obilježavanja Međunarodnog dana ljudskih prava (10.12.), građanima/kama Republike Hrvatske, medijima i nadležnim institucijama šalje otvoreno pismo protesta protiv apsurdnog i nedopustivog kršenja ljudskih prava aktivisti Tončiju Majiću.

Za Kuću ljudskih prava:

Sanja Sarnavka

Predsjednica Upravnog odbora

PROGRAM DOGAĐANJA

Napadima nekih političara, na žalost, pridružili su se neki članovi Programskog vijeća HRT-a, pa i pojedine kolege novinari te urednici na HRT-u, od kojih se neki nisu libili ocjena da je Zovko svojim prilogom uvrijedio Vukovarce i branitelje. Smatramo nedostojnim institucije Programskog vijeća da su neki njegovi članovi zatražili od Uprave HRT-a i urednika da se očituju o prilogu Hrvoja Zovka, posebno njihovom  ničim potkrijepljenom  ocjenom da je prilog „tendenciozan, planiran, tempiranim i montiranim negdje drugdje te suprotan nacionalnim interesima“. Osnovni kriterij trebao bi biti je li taj prilog istinit i to su jedini pravi hrvatski interesi!

Takvim postupkom Programsko vijeće, čiji posao nije uređivanje emisija HRT-a, već „zastupanje i zaštita interesa slušatelja, gledatelja i korisnika drugih javnih usluga“, ne samo da guši slobodu novinarstva nego i uskraćuje ustavom zagarantirano pravo građanima Republike Hrvatske na informiranje o svim zbivanjima pa tako i na istinu o opsadi i padu Vukovara. Tu istinu traže i vukovarski branitelji koji stavši u obranu novinara Hrvoja Zovka ističu: „Oštro se protivimo tim i takvim pritiscima, jer želimo znati istinu, bez obzira koliko ona bolna“, dodajući kako novinar HTV-a „ništa nije pogriješio“.

Spomenuti prilog Hrvoja Zovka, kao i njegovi drugi prilozi utemeljeni na dokumentarnom materijalu, izjavama obitelji žrtava, stradalnika i svjedoka vremena, bitno doprinose procesu suočavanja s prošlošću u Hrvatskoj. Zato smatramo da HTV treba biti ponosan na njegove priloge kao i na priloge njegovih kolega posvećene sudbini žrtava. U tom kontekstu pozivamo uredništvo Informativnog programa HTV-a da zaštiti pravo svog novinara na slobodu izražavanja i umjesto napada razmotri nominaciju priloga, odnosno autora za strukovnu nagradu Hrvatskog novinarskog društva.

Vesna Teršelič, Documenta
Zoran Pusić, Građanski odbor za ljudska prava

Novinar Drago Hedl tako je odlikovan Redom Stjepana Radića za osobit ljudski i profesionalni doprinos borbi za ljudska prava, promicanje pravde i demokracije te otkrivanje istine.

Povelju Republike Hrvatske za izniman doprinos u zaštiti ljudskih prava i izgradnji demokratskih vrijednosti dobio je Građanski odbor za ljudska prava, dok je osječkoj udruzi Nansen Dialogue Centre predsjednik dodijelio Povelju za iznimne rezultate u obrazovanju djece različitih nacionalnosti u multikulturalnoj zajednici i borbi protiv segregacije u obrazovanju.

Podsjećajući na važnost Deklaracije o ljudskim pravima koju su Ujedinjeni narodi donijeli 10. prosinca 1948. godine, predsjednik Josipović je rekao da je Hrvatska u posljednjih 20 godina prošla različite faze u poštivanju ljudskih prava.
Prvo kroz rat gdje su ljudska prava masovno kršena, jer su brojni ljudi ubijani, mučeni i silovani, ali i zbog toga što su legalna tijela države u mnogim slučajevima propustila učiniti sve da ta prava zaštite, posebice onima drugačije nacije ili političkog uvjerenja.

Predsjednik kaže da i danas svakodnevno dobiva pisma i mailove u kojima ga građani i udruge upozoravaju na zlouporabe ljudskih prava koja bi trebali imati prema hrvatskim zakonima, iako Hrvatska svojim pravnim i političkim sustavom te međunarodnom politikom vodi računa o poštivanju ljudskih prava.

Ipak, ističe predsjednik, borba za ljudska prava nije nikada dovršena i nikada neće biti dovršena, pa i dalje imamo situacije poput gay parade u Splitu, nasilja prema ženama i djeci te na sportskim terenima, izazivanja rasne, vjerske i nacionalne mržnje kao i brojne žrtve zlouporaba vlasti i korupcije.
Predsjednik Josipović smatra kako u idućem razdoblju treba još snažnije pristupiti zaštiti ljudskih prava, čemu će pridonijeti i pristupanje Hrvatske EU te članstvo u Vijeću Europe koje su snažni zagovornici zaštite ljudskih prava, a motivacija za to su, kazao je, i parlamentarni izbori koji su prošli u demokratskom okruženju što ohrabruje. S druge strane predsjednik upozorava na krizu zbog koje su mnogi ljudi ostali bez posla i žive u siromaštvu, što je uvijek “loš okoliš za promociju ljudskih prava”.

U ime odlikovanih zahvalio se novinar Drago Hedl rekavši kako je Hrvatska danas, zahvaljujući naporima i predsjednika Josipovića, značajno uznapredovala u zaštiti ljudskih prava. “Ta su prava ne tako davno često bila gažena u interesu tobožnjih viših ciljeva. Na žalost, u 90-ima, a ponekad i u prostoru u kojem se sada nalazimo”, naglasio je Hedl zahvalivši se predsjedniku Josipoviću što za njega “takvi viši ciljevi”, koji bi podrazumijevali kršenje ljudskih prava, ne postoje i što forsiranje ljudskih prava smatra najvažnijim demokratskim ciljem čemu sve drugo treba biti podređeno.

izvor: www.predsjednik.hr