Human Rights House Zagreb » Call for Action

Nagrada za promicanje mirotvorstva, nenasilja i ljudskih prava

HRH Zagreb — Thu, 08 Sep 2011 11:37:40 +0000

Centar za mir, nenasilje i ljudska prava otvorio natječaj za Nagradu i priznanja za promicanje mirotvorstva, nenasilja i ljudskih prava „Krunoslav Sukić“ za 2011. godinu.

Nagradu i priznanja za promicanje mirotvorstva, nenasilja i ljudskih prava „Krunoslav Sukić“ je utemeljio Centar za mir, nenasilje i ljudska prava – Osijek 2009. godine u čast jednog od svojih utemeljitelja, mirovnog aktivista i humaniste Krunoslava Sukića.

Nagrada i priznanja se dodjeljuju za osobit doprinos u zaštiti i promociji ljudskih prava i sloboda čovjeka te izvrsno i dosljedno promicanje kulture mira i nenasilja.

Nagradom i priznanjima „Krunoslav Sukić“ želimo pridonijeti vidljivosti solidarnog, dosljednog, posebno kreativnog i hrabrog djelovanja pojedinaca i pojedinki te građanskih inicijativa u sprječavanju nasilja, umanjivanju društvenih nepravdi te građenju demokratskog društva utemeljenog na kulturi nenasilja. Prepoznavanje i uvažavanje djelovanja za zajedničko dobro je zahvala nominiranima i, vjerujemo, ohrabrenje za druge građane da političku moć koju imaju pokrenu u korist pozitivnih društvenih promjena.

Nagradu za promicanje mirotvorstva, nenasilja i ljudskih prava „Krunoslav Sukić“ se dodjeljuje osobama za njihovo djelovanje u Republici Hrvatskoj.

Nagradu čine plaketa-zahvalnica i novčani iznos od 5.000 HRK.

Priznanje za promicanje mirotvorstva, nenasilja i ljudskih prava „Krunoslav Sukić“ dodjeljuje se osobama za njihov rad u lokalnoj zajednici u Republici Hrvatskoj.

Priznanje za nenasilnu akciju godine u Republici Hrvatskoj dodjeljuje se osobama / organizacijama / inicijativama.

Nominacije se primaju od 5. rujna do 15. studenoga 2011.g.

Dobitnici Nagrade i priznanja će biti proglašeni na svečanosti u Osijeku, 10. prosinca 2011., na Međunarodni dan ljudskih prava.

Više o Nagradi pogledati na http://www.krunoslav-sukic.centar-za-mir.hr/nagrada/

Obrasci za nominaciju i propozicije natječaja: http://www.krunoslav-sukic.centar-za-mir.hr/prijava/

Pitanja koja imate, molim uputiti na nagrada@centar-za-mir.hr

Kontakt osoba, Katarina Kruhonja, telefon: 092 1350008

Inicijativa za vraćanje imena Spomen doma u Glini i spomen ploče žrtvama ustaških zločina iz 1941. godine

HRH Zagreb — Tue, 26 Jul 2011 16:06:30 +0000

Tražimo da Gradsko vijeće grada Gline u dogovoru s Ministarstvom kulture usuglasi stavove o vanjskom i unutarnjem uređenju Spomen doma u Glini i njegovom primjerenom namjenskom korištenju te do ovogodišnjeg obilježavanja 70. godišnjice tragedije vrate ime Spomen doma i ponovno postave spomen ploču.

Smatramo da nije bilo primjereno ukloniti spomen ploču ni preimenovati Spomen dom, izgrađen na mjestu stradanja nevinih civila, u Hrvatski dom. Smatramo da ti tragični događaji trebaju biti obilježeni na primjeren način.

Uhićenja glinskih Srba počela su predvečer 11. svibnja 1941. prema unaprijed pripremljenom popisu. Uhićeni su i neki Hrvati koji su se opirali odvođenju susjeda, ali su pušteni sljedećeg jutra. Svi Srbi stariji od 15 godina koji su se tih dana zatekli u Glini smaknuti su od strane Ustaša u noći s 12. na 13. svibnja 1941. u selu Prekopi. Od gotovo 3.000 prijeratnih stanovnika Gline više je stotina muškaraca ubijenih u tijeku samo jedne noći.

U hrvatskoj je javnosti mnogo poznatiji kasniji zločin iz iste godine počinjen krajem srpnja 1941. u glinskoj pravoslavnoj crkvi u kojem je pogubljeno više od 600 stanovnika okolnih sela. Nedugo nakon zločina crkva je porušena. Materijalni ostaci pravoslavne crkve su uklonjeni te je na tom mjestu izgrađen Spomen dom koji je otvoren 1969. godine, a ispred kojeg je postavljena skulptura „Majka s djetetom“ kipara Antuna Augustinčića.

Pokušali smo u više navrata kontaktirati gradonačelnika Gline, predsjednika Gradskog vijeća i Ministarstvo kulture. Primili smo dopis od Ministarstva kulture koji je potpisao državni tajnik Zoran Šikić u kojem nas obavještavaju da skrbe isključivo o obnovi i zaštiti registriranih spomenika kulturne baštine te nas upućuju na obraćanje lokalnoj samoupravi u Glini.

Inicijativu je podržao istaknuti hrvatski publicist Slavko Goldstein koji je u otvorenom pismu pozvao predsjednicu Vlade Republike Hrvatske da se založi za dostojno obilježavanje ovog zločina. Otvoreno pismo premijerki Jadranki Kosor možete pročitati ovdje.

Peticiju za vraćanje imena Spomen doma u Glini i spomen ploče žrtvama ustaških zločina iz 1941. godine možete potpisati on-line ovdje.

Budi redar/ka na Povorci ponosa!

HRH Zagreb — Wed, 01 Jun 2011 14:27:35 +0000

Ovogodišnja Povorka ponosa Zagreb Pride održat će se 18. lipnja., a tvoja pomoć omogućit će njezinosigurnije održavanje. Organizirajući ovaj protest, desetu godinu za redom, sigurnost sudionika/ca, bila je, kao i uvijek, glavna vodilja našeg aktivizma.

Svjesni/e smo da bez vas, prajdizana i prajdizanki, nema Povorke ponosa, a da bi svim prajdizanima i prajdizankama mogli jamčiti sigurnost na Povorci ponosa, trebaju nam redari/ke. Ergo, bez redara iredarki, nema Povorke ponosa!

Čemu služe redari/ke?

Da bi osigurali slobodno kretanje u povorci. Da bi se brže formirala kolona. Da bi se prajdizani i prajdizanke ohrabrili dok ponosno koračaju u Povorci ponosa, posebno oni koji prvi puta dolaze na Zagreb Pride. Da bi se dizao moral u Povorci. Da bi se na nenasilan način razriješio mogući konflikt.Da bi mi, orgaizatori/ke, znali što se u Povorci događa. Da bi mi znali kako i da li reagira policija nasigurnosni problem. Da bi se svim sudionicima/icama podijelili letci sa sigurnosnim uputama.

Najvažnije obaveze redara/ki na dan Povorke ponosa 18.06. su:

nošenje transparenata u aute za povorku
dijeljenje transparenata prije povorke
dijeljenje sigurnosnih letaka
pomoć u evakuaciji sa Zrinjevca
u samoj Povorci ponosa, redari/ke ne smiju imati ništa u rukama

Koga tražimo?

Ako si odgovorna i nekonflikna osoba, bez prošlosti koja se veže uz kaznena djela, a vjeruješ u LGBT solidarnost ili pak želiš pomoći prijateljima/cama u ostvarenju sigurnije Povorke ponosa, onda je ovopravi volonterski posao za tebe!

Također, pozivamo i sve osobe koje su do sada bile redari/ke na Povorci ponosa, da se odazovu ponovno.

Kako postati redar/ka?

Prijave s imenom i prezimenom, datumom rođenja i adresom prebivališta, te brojem mobitela poslatina: povorka@zagreb-pride.net.

Kratki sastanak između Organizatora/ica ovogodišnje Povorke ponosa i volontera/ki radi detaljnogdogovora i rasporeda održati će se u tjednu Povorke ponosa, u prostorijama AKC Medika, o čemu ćetebiti obavješteni/e preko emaila i/ili mobitela.

Unaprijed hvala,

Vaš Zagreb Pride

Zelena akcija traži nove aktiviste!

HRH Zagreb — Tue, 31 May 2011 11:40:02 +0000

U obzir dolaze svi: studenti, zaposleni i nezaposleni, samo morate imati barem 18 godina. Ako se želite baviti nečim što je stvarno cool, zanima vas ekologija i dosta vam je čekati prekriženih ruku da se stvari same od sebe promijene na bolje, onda je ovo za vas!

Aktivizam ne zahtijeva više od par sati tjedno, a možete puno naučiti i napraviti nešto zbilja korisno, pritom se dobro osjećati i družiti sa super ekipom.

Kako se postaje aktivist/ica?
Ne tražimo da polažete nikakve ispite i nećemo vršiti nikakve provjere, ali pozivamo vas na dvodnevnu aktivističku radionicu/seminar 4. i 5. lipnja u Zelenoj akciji (Frankopanska 1) na kojem ćete moći naučiti kako se to radi. Ne samo teorija, nego prvenstveno akcija! Radionica počinje oba dana u 10h, a završava kasnije popodne. Naravno, organiziran je i ručak.

Sve je besplatno, ali broj mjesta je ograničen pa se hitno prijavite – prednost imaju oni koji se prijave prvi.

Prijave i eventualna pitanja šaljite na aktivist@zelena-akcija.hr – pošaljite samo svoje ime, prezime, email, broj telefona i dob. Sve dodatne informacije potražite na www.zelena-akcija.hr.

Započela kampanja “Milijun potpisa za REKOM”

HRH Zagreb — Tue, 26 Apr 2011 13:50:49 +0000

Akcijom „regionalnog odmrzavanja“ u utorak, 26. travnja u 11.55 sati na zagrebačkom Trgu bana Josipa Jelačića, kao i u Sarajevu, Ljubljani, Beogradu, Banja Luci, Prištini, Skopju i Podgorici započela je dosad najveća regionalna kampanja, tijekom koje će se prikupljati milijun potpisa podrške za osnivanje REKOM-a, Regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim kršenjima ljudskih prava počinjenim od 1991. do 2001. na prostoru nekadašnje SFRJ.
U istovremenoj akciji u osam gradova regije sudjelovat će više od 500 volontera i volonterki, dok će tisuće mladih biti nositelji kampanje prikupljanja potpisa koju će koordinirati Inicijativa mladih za ljudska prava, a koja će u svim zemljama nasljednicama SFRJ trajati do 6. lipnja. Otvaranju kampanje prisustvovat će javne osobe koje će nakon akcije dati potpis podrške. Potpisi će se u Hrvatskoj skupljati na štandovima u više od 50 gradova, ali i u okviru kampanje „od vrata do vrata“.
Deset godina od kraja oružanih sukoba na tlu nekadašnje SFRJ, ni u jednoj od država nije dovršen popis ubijenih u ratu, a više od 15.000 osoba i dalje se vode kao nestale. Žrtve su marginalizirane, njihovi glasovi se u javnosti rijetko čuju, a brojevima ubijenih i poginulih često se manipulira u političke svrhe.

Ovi i mnogi drugi razlozi naveli su više od 1.500 organizacija i pojedinaca svih nacija i vjera sa prostora bivše SFRJ, okupljene u Koaliciji za REKOM, da zagovaraju stvaranje neovisne međudržavne komisije kao vansudskog istražnog tijela koje treba utvrditi i javno iznijeti činjenice o proteklim ratnim zbivanjima. Među njima su udruge žrtava, nestalih, veterana, logoraša, novinara, manjinskih zajednica, organizacija za ljudska prava.

Komisija će održavanjem javnih slušanja ispovijesti žrtava pomoći da se u regiji čuje njihov glas, i da se na taj način javnost potakne na suosjećanje, poštovanje i solidarnost sa žrtvama iz svih etničkih skupina. U svom završnom izvještaju, trebala bi napraviti popis ubijenih i nestalih, popis logora i drugih mjesta zatvaranja.

Nadamo se da će svi dobronamjerni ljudi potpisom podržati inicijativu koja može pomoći da se vrati dostojanstvo žrtvama i njihovim obiteljima, utvrdi sudbina nestalih i konačno, činjenice o ratnim zločinima.

Simbolični potpisi podrške će tijekom lipnja ove godine zajedno s Prijedlogom Statuta REKOM-a biti predani svim parlamentima u regiji, od kojih će se tražiti osnivanje komisije. Potpis možete dati i na službenim internet stranicama www.zarekom.org, na kojima su detaljne informacije o Inicijativi za REKOM.

REKOM su dosad podržali predsjednici Hrvatske i Srbije Ivo Josipović i Boris Tadić, Skupština Crne Gore, Europska komisija i Europski parlament, kao i brojne javne osobe u regiji. I vi možete dati svoj potpis i podržati Inicijativu za osnivanje Regionalne komisije.

Volontiraj za ljudska prava!

iroginek — Fri, 17 Sep 2010 13:13:57 +0000

Kuća ljudskih prava Zagreb traži volontere i volonterke za poslove prevođenja tekstova na engleski jezik i pomoć u održavanju web stranica. Ukoliko mislite da dio svog vremena možete povremeno posvetiti za ove aktivnosti, molimo vas da nam se javite. Osim poslova prevođenja KLJP povremeno treba pomoć volontera i volonterki na brojnim drugim aktivnostima. Radom u neposrednoj zaštiti ljudskih prava, sudjelovanjem u obrazovnim aktivnostima ili u organizaciji javnih događanja steći ćete praktično iskustvo, i ujedno pomoći da ljudi u našoj zemlji budu sigurniji, da se njihova prava poštuju, te da nauče i sami se izboriti za svoja prava.

Više o programu volontiranja u Kući ljudskih prava Zagreb potražite ovdje.

Ljudski gubici u Hrvatskoj 1991-1995

iroginek — Tue, 20 Jul 2010 12:16:12 +0000

Documenta poziva sve građane/ke koji/e posjeduju bilo kakve podatke o žrtvama rata u Hrvatskoj (poginuli, ubijeni, nestali, zatvarani, mučeni…), počiniocima, svjedocima i/ili pisanu, foto ili video dokumentaciju o ratnim zločinima i drugim teškim kršenjima ljudskih prava počinjenim tijekom rata, da nas kontaktiraju i pridruže nam se u stvaranju istinitog i na činjenicama utemeljenog pregleda ratnih događanja od 1991.-1995. te što potpunijeg popisa žrtava rata. Više informacija na www.ljudskigubici.info.

Živi zid za Varšavsku

iroginek — Thu, 15 Jul 2010 12:02:17 +0000

Hoto grupa je započela kopati Varšavsku. Kako bi ponovno uspjeli zaustaviti radove potrebna je podrška znatno većeg broja građana.
Pozivamo vas da se prijavite u skupinu koja će sudjelovati u sljedećim akcijama i prosvjedima – Živi zid za Varšavsku. Više informacija na www.nedamovarsavsku.net

Odgoj i obrazovanje za ljudska prava i demokratsko građanstvo

iroginek — Sun, 11 Jul 2010 12:35:52 +0000

U Kući ljudskih prava organizacije civilnoga društva (Centar za mirovne studije, Centar za mir, nenasilja i ljudska prava Osijek, GONG i Mreža mladih Hrvatske) predstavile su polazišne osnove za uvođenje predmeta Odgoj i obrazovanje za ljudska prava i demokratsko građanstvo u formalni odgojno-obrazovni sustav. Organizacije djeluju kroz neformalnu koordinaciju čija stajališta podržava i Centar za ljudska prava te se zalažu za uvođenje odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo u formalni obrazovni sustav ističući potrebu za razvojem i revizijom postojećeg nacionalnog programa koji svakako treba obuhvatiti sve komponente odgoja i obrazovanja za demokratsko građanstvo: politički sustav i političko opismenjavanje, ljudska prava i zaštita ljudskih prava, odgoj za mir i nenasilje te učenje o demokratskom građanstvu, na način koji će svim učenicima omogućiti stjecanje osnovnih znanja i vještina neophodnih za snalaženje u društvu. Spomenute organizacije zalažu se za detaljniju razradu i osmišljanje predmeta odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo kao zasebnog obveznog predmeta koji će kros-kurikularno biti povezan s ostalim predmetima.

Na predstavljanju su sudjelovali/e predstavnici organizacija civilnoga društva i državne uprave, stručnjaci/kinje, mediji. Kontekst razvoja ovoga područja prezentirala je Jagoda Novak iz Centra za ljudska prava, a polazišta je detaljnije predstavila Emina Bužinkić iz Mreže mladih Hrvatske. Spomenute organizacije prezentirale su i svoj rad u području istraživanja i zagovaranja sveobuhvatne integracije ovoga predmeta i sadržaja u obrazovni sustav na svim razinama. Preliminarne rezultate istraživanja političke pismenosti mladih prezentirala je Sandra Pernar iz GONG-a, a rezultate istraživanja ljudskih prava u osnovnim školama Vedrana Spajić Vrkaš, članica istraživačkog tima Centra za ljudska prava. Iva Zenzerović iz Centra za mirovne studije predstavila je istraživačke, edukacijske i zagovaračke aktivnosti u području mirovnog obrazovanja, a inicijativu za izradu strategije za uvođenje medijacije u formalni obrazovni sustav prezentirala je Nikoleta Poljak iz Centra za mir, nenasilje i ljudska prava iz Osijeka. Raspravu je moderirala Martina Horvat, članica Upravnog odbora Mreže mladih Hrvatske.

Pozivamo organizacije civilnoga društva i stručnjake/inje da se pridruže inicijativi, a medije da podrže naša polazišta.